Tko je bio Stjepan August?

U Matičnoj knjizi krštenih rimokatoličke župe Kutjevo za 1870. godinu upisano je rođenje djeteta imenom Stjepan August. Prema zapisu rođen je u Kutjevu 6. travnja 1879. godine kao nezakoniti sin Lize August rođene Wagner, udovice koja se bavila poljodjelstvom (Matična knjiga krštenih rimokatoličke župe Kutjevo 1879: 14). Slijedeći podatak iz biografije Stjepana Augusta je onaj o završena četiri razreda gimnazije u Požegi (od 1892. do 1896. godine), zatim četiri tečaja kraljevske muške učiteljske škole u Zagrebu 1900. godine, a iste godine polaže i ispit zrelosti. Nakon stjecanja statusa učitelja biografiju Stjepana Augusta popunjavju podatci iz Službeničkog lista izdanom od Kraljevine Jugoslavije 1931. godine. Tu se izjašnjava kao Hrvat, rimokatolik, a pod kategorijom zavičajnost samo se navodi Zagreb (HR-HDA-890-4-366). S obzirom da je  tijekom školovanja primao potporu Zemaljske vlade u iznosu od 3.200 kruna, bio je obvezan osam godina službovati u školi.
Prvo se zaposloio kao privremeni učitelj u Kozarici, općina Novska. Zatim je premješten u nižu pučku školu Blagorodovac, u tadašnjoj općini Uljanik. Tijekom rada u Blagorodovcu, 1902. godine, polaže osposobni ispit za učitelja osnovnih škola te postaje pravi učitelj. Već 1909. godine postaje ravnajući učitelj te napreduje u zvanju položivši 1911. godine ispit za učitelja više pučke škole. Oženio se Ljubicom Kornelijom Maričević, također učiteljicom 25. kolovoza 1913. godine u Oriovcu (Matična knjiga vjenčanih rimokatoličke župe sv. Emerike Oriovac 1913: 93). Tijekom prvog svjetskog rada dobili su dva sina, Tihomila Anđelka rođenog 30. lipnja 1914. u Blagorodovcu i Tugoslava rođenog 8. prosinca 1915. godine. Za vrijeme Prvog svjetskog rada služio je u etapnim četama austrougarske vojske u Srbiji (HR-HDA-890-4-366).

Nakon službe u Blagorodovcu 1917. godine premješten je u višu pučku školu u Daruvaru (HR-DABJ-413). U prosincu 1918. godine do travnja 1919. radio je u višoj pučkoj školi u Križevcima. U njegovu dosjeu piše da je poznavao njemački jezik te je bio učitelj jezikoslovno-historičke skupine predmeta na višim pučkim školama (HR-DABJ-118). Nakon Križevaca premješten je na mjesto ravnatelja tek osnovanog doma za nezbrinutu djecu, Dječjeg uzgajališta Amruševo u Klinča Selima, pod upravom Grada Zagreba. U tom razdoblju, u srpnju 1921. godine primljen je vojsku Kraljevne Srba, Hrvata i Slovenaca kao potporučnik, no nije poznato koliko je dugo služio. Nakon dvogodišnjeg rada u domu, 1923. godine premješten je na mjesto upravitelja i ravnatelja građanske škole u Ivanić-Gradu gdje se zadržava četiri godine. Nakon Ivanić-Grada 1925. godine premješten je na mjesto učitelja u Sombor gdje službuje samo 5 mjeseci nakon čega je otpušten iz državne službe te je umirovljen. Tijekom prekida službe 1925. godine, od svibnja do kolovoza, radi u skladištu kuhinjskog posuđa u Zagrebu, a od rujna do prosinca radi kao dnevničar kod državne naklade školskih knjiga i tiskanica u Zagrebu. No već u prosincu te godine ponovno radi kao učitelj te je namješten u građansku školu u Zagrebu. U razdoblju od 1926. do 1928. bio je jedan od urednika stručnog mjesečnika „Hrvatski učitelj“ u kojem je povremeno objavljivao tekstove (HR-HDA-890-4-366). Posljednje njegovo poznato radno mjesto bila je državna mješovita građanska škola na Jordanovcu u Zagrebu gdje je radio od 1933. godine. Umirovljen je u lipnju 1941. godine. U izvješću Vojnog suda Komande grada Zagreba upućenog 1. rujna 1945. godine Zemaljskoj upravi narodnih dobara u Zagrebu piše kako je nastavnik građanske škole u Zagrebu, Stjepan August, zbog „ratnog zločina“ osuđen 25. lipnja 1945. na smrtnu kaznu strijeljanjem i trajan gubitak građanskih časti i konfiskaciju imovine, kuće na Radićevu šetalištu broj 4 u Zagrebu (Geiger et al. 2008: 25, 353, 643). Prema upisu iz matične knjige, kazna je izvršena 27. lipnja 1945. godine u Zagrebu. Upis smrti Stjepana Augusta, u matične knjige izvršen je tek 1947. godine, dvije godine poslije (Matična knjiga krštenih rimokatoličke župe Kutjevo 1879: 15).